>



Mnogi kad se suoce sa nekom novom stvari, ne kazu ne znam, vec to nije tako. Kako je? Onako kako smo i do sad znali. Moze li u takvim okolnostima da se dodje do cistih, ili, nazovimo ih, novih saznanja. (Radivoje Pesic)

Nase radove ne sme zapljuskivati bes sovinista koji ... u horu od sto hiljada ludaka traze 'veliko carstvo' ovoga ili onoga vladaoca od pre nekoliko stotina godina. Ti zahtevi ... nisu nista drugo do jedno ludo nazadnjastvo. (Dragisa Lapcevic, Borba, 16.10.1911)

Problem sa cinjenicama je u tome sto ih ima tako mnogo. (Samuel McChord Crothers)



"Pravila foruma Istorija Balkana"


Istorija Balkana
    > Politika, ideje, ideologije
        > Velika Depresija americke ekonomije
New Topic    New Poll    Add Reply

Page 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18

<< Prev Topic | Next Topic >>
Author
Comment
Sveti Vid
Registered Member
Posts: 1087
(22/9/08 10:41)
Reply

Re: фри маркет
SOČI, Ruski premijer Vladimir Putin pozvao je na promjenu strukture međunarodnog finansijskog sistema, prenosi agencija Itar Tass.

“Moramo razmisliti o promjeni strukture međunarodnog finansijskog sistema i rizika diversifikacije. Cijela svjetska ekonomija ne može zavisiti od jedne mašine za štampanje novca”, rekao je Putin na konferenciji za novinare nakon sastanka bilateralne komisije o saradnji Rusije i Francuske u Sočiju.

On je dodao da je to veoma ozbiljno pitanje koje treba razmotriti u miru i u radnoj atmosferi bez žurbe zajedno sa kolegama iz Evrope i SAD.

“Ovo pitanje treba razmotriti bez svađa u blagonaklonoj atmosferi u cilju pronalaženja najboljih rješenja za razvoj svjetske ekonomije i finansija”, rekao je Putin nakon sastanka sa francuskim premijerom Fransoa Filonom.

Filon je rekao da će narednih dana iznijeti nekoliko inicijativa za rješenje svjetske finansijske krize.

On je dodao da je za sada teško reći da li su Francuska ili Evropa preživjele finansijsku krizu.

“Vjerujemo da je neophodno jačati kontrolu i povećati transparentnost u saradnji između fiskalnih vlasti različitih zemalja”, rekao je francuski premijer.

On je dodao da će se na tome raditi u narednih nekoliko nedjelja.

------
"The devil can cite Scripture for his purpose." / Shakespeare

istorija
Administrator
Posts: 12331
(22/9/08 11:22)
Reply

Re: фри маркет
Quote:
Cijela svjetska ekonomija ne može zavisiti od jedne mašine za štampanje novca


I sta ce sada on da uradi po tom pitanju?

:drk

Sveti Vid
Registered Member
Posts: 1089
(22/9/08 12:28)
Reply

Re: фри маркет
Тиха вода брег рони.

------
"The devil can cite Scripture for his purpose." / Shakespeare

Andrija 
Moderator
Posts: 695
(22/9/08 19:16)
Reply

Re: фри маркет
Kriza je svakako, da americka drzava nije uskocila kada je uskocila finansijski sistem - globalni - bi krahirao. Da ce jos banaka bankrotirati, hoce. A 2 preostale nezavisne investicione banke u Americi (Morgan Stanley i Goldman Sachs) su se upravo transformisale u "obicne" banke. Nezavisno investiciono bankarstvo - sta to bese? Na kraju poreski obveznik finansira bankare...socijalizam za bogate, slobodno trziste za siromasne!

istorija
Administrator
Posts: 12336
(23/9/08 0:49)
Reply

Re: фри маркет
Vide,

nemoj da kazes da ti nisam rekao.

9.46am kod mene. Market se otvara za 15 minuta. Deonice u USA su ponovo pale jer se ne znaju detalji u vezi onih 700 meleardi. Danas ce ponovo market da ode u crveno u Australiji. Do 12h, znaci u sledeca dva casa, treba ponovo da se uleti sa kupovinom deonica najstabilnijih banaka, a takve su u Australiji njih 4 od kojih sam ja licno izdvojio 2.

I tako dok Putin ceka i vreme prolazi - strpljen spasen - i kriza u USA divlja - mi koji volimo nestabilnost ne marimo.

Nafta i zlato se danas prodaju i kupuju deonice.

Uf, al je bizi na ovoj raskrsnici - prozora kol'ko os'.

istorija
Administrator
Posts: 12337
(23/9/08 2:11)
Reply

Re: фри маркет
Quote:
Shares in ANZ were down as much as 4.9%, or 95 cents to $18.20, while Commonwealth Bank shares dropped as much as 3%, or $1.36, to $43.24. NAB shares dipped as much as 3.8%, or 92 cents, to $23.38.

Among other bank shares, Westpac fell as much as 2.7%, or 66 cents, to $24.04, and St George lost as much as 2.5%, or 79 cents, to $30.70.


business.theage.com.au/bu...-4lxs.html

Putin cuti i ceka :)

Quote:
Gold jumped 5.1%, or $US44.30, to $US909 an ounce on the Comex division of the New York Mercantile Exchange. Silver gained more than 7%.


Sa $760 na $909 za nedelju dana.

Sveti Vid
Registered Member
Posts: 1094
(23/9/08 8:00)
Reply

Re: фри маркет
А зашто је скочила потражња за златом?

Хмм, да није можда зато што Путин мења структуру државних резерви. :)



------
"The devil can cite Scripture for his purpose." / Shakespeare

Sveti Vid
Registered Member
Posts: 1095
(23/9/08 8:19)
Reply

Re: фри маркет
И у тој рачуници посматраш долар (којим тргујеш) као средство које има фиксну куповну моћ. Јер када расте вредност злату куповна моћ долару опада. Или када пада вредност некретнинама то је и због слабе куповне моћи америчких грађана (јер су порасли други трошкови живота)

Не желим да потцењујем твој брокерски ум (свака част, ако је тако како кажеш) али НИШТА без производње, да би се трговало акцијама - иза тога мора да стоји неки конкурентни производ. Зато би творци пословног успеха требали први да се буне против спреге ФЕДА и банкара.

По твојој логици, Влада Србије би требало да сва средства усмери на куповину некретнина у САД (уместо да исплаћује плате и пензије) па када обрне средства исплати дупле пензије!?

:lol1

------
"The devil can cite Scripture for his purpose." / Shakespeare

Sveti Vid
Registered Member
Posts: 1096
(23/9/08 8:44)
Reply

Re: фри маркет
Kri­za do­la­ra

Na­do­la­ze­će uni­šte­nje ame­rič­ke eko­no­mi­je

Piše:
Paul Kra­ig Ro­berts

Bez­ob­zir­nost i aro­gan­ci­ja su pre­vi­še sa­kri­ve­ni u Va­šing­to­nu da bi po­li­ti­ča­ri vi­dje­li zam­ku eko­nom­ske po­li­ti­ke u ko­ju su ugu­ra­li ame­rič­ku pri­vre­du. Ako je kri­za sub­pri­mar­nih hi­po­te­kar­nih kre­di­ta upo­la ma­nje opa­sna u od­no­su na pred­vi­đa­nja, ko­li­ko je on­da neo­p­hod­no spu­šta­ti re­fe­rent­nu ka­mat­nu sto­pu da bi se sa­ni­ra­la kri­za. Ali ako je sla­blje­nje do­la­ra upo­la ma­nje lo­še od pred­vi­đa­nja, stran­ci ce, da bi za­dr­ža­li do­la­re i fi­nan­si­ra­li ame­rič­ki bu­džet i tr­go­vin­ski de­fi­cit, tra­ži­ti ve­će sto­pe re­fe­rent­nih ka­ma­ta.
Ko­ga će Va­šing­ton žr­tvo­va­ti? Do­ma­ći fi­nan­sij­ski si­tem i mno­go­broj­ne pre­za­du­že­ne vla­sni­ke ku­ća ili svo­ju spo­sob­nost da po­kri­va de­fi­cit? Od­go­vor je oči­gle­dan. Sve će bi­ti žr­tvo­va­no da bi se sa­ču­va­la spo­sob­nost Va­šing­to­na da po­zajm­lju­je no­vac u ino­stran­stvu. Bez kre­di­bi­li­te­ta da po­za­mlju­je no­vac, Va­šing­ton ne mo­že upra­vlja­ti svo­jim rat­nim agre­si­ja­ma i Ame­ri­kan­ci ne­će mo­ći sva­ke go­di­ne da tro­še 800 mi­li­jar­di do­la­ra vi­še od to­ga ko­li­ko nji­ho­va pri­vre­da mo­že da pro­iz­ve­de.
Ja­pan i Ki­na, za­pra­vo ci­je­li svi­jet, po­la­ko shva­ta­ju da ne mo­gu vječ­no Ame­ri­kan­ci­ma pro­da­va­ti ro­bu i uslu­ge za­uz­vrat opa­da­ju­ćeg pa­pi­ra ko­ji se zo­ve do­lar
Pri­je par go­di­na euro je vri­je­dio 85 cen­ti, da­nas pre­ko 1.50 do­la­ra. Ovo pred­sta­vlja enorm­ni pad do­la­ra u va­lut­nom pro­me­tu. Stran­ci ko­ji fi­nan­si­ra­ju ame­rič­ki bu­džet i tr­go­vin­ski de­fi­cit su­o­či­li su se sa ve­li­kim pa­dom vri­jed­no­sti svo­je imo­vi­ne u do­la­ri­ma.
Ka­mat­na sto­pa ob­ve­zni­ca dr­žav­nog tre­zo­ra Sje­di­nje­nih Dr­ža­va ne mo­že ni pri­bli­žno po­kri­ti stran­ci­ma gu­bi­tak iza­zvan pa­dom do­la­ra u raz­mje­ni sa dru­gim va­lu­ta­ma. Po­vrat na in­ve­sti­ci­je u ne­kret­ni­ne i har­ti­je od vri­jed­no­sti ne mo­gu kom­pen­zo­va­ti gu­bit­ke pro­u­zro­ko­va­ne pa­dom do­la­ra.
Ki­na ima pre­ko jed­nog bi­li­o­na a Ja­pan sko­ro tri bi­li­o­na u do­la­ri­ma iz­ra­že­nu ak­ti­vu. Dru­ge ze­mlje ima­ju ma­nje, ali ne i za­ne­mar­lji­ve iz­no­se. Po­što je ame­rič­ki do­lar va­lu­ta ko­ju ve­ći­na ze­ma­lja ko­ri­sti kao va­lu­tu de­vi­znih re­zer­vi, kom­ple­tan svjet­ski in­ve­sti­ci­o­ni port­felj je pre­op­te­re­ćen tom va­lu­tom.
Ni­jed­na ze­mlja ne že­li de­val­vi­ra­nu va­lu­tu u svo­joj ak­ti­vi, ni­ti da po­ve­ća­va opa­da­ju­ću ak­ti­vu. U ci­lju da ubi­je­di se­be, Wall Stre­et tvr­di da se mno­ge stra­ne ze­mlje čvr­sto dr­že svo­je do­lar­ske aku­mu­la­ci­je da bi na taj na­čin za­šti­ti­le vri­jed­nost po­sto­je­će imo­vi­ne u do­lar­skoj va­lu­ti. Ali to je be­smi­sli­ca! Ame­rič­ki do­lar je to­kom tre­nut­ne ad­mi­ni­stra­ci­je iz­gu­bio 60 od­sto svo­je vri­jed­no­sti. Oči­gled­no je da stra­ne ze­mlje ne dr­že čvr­sto svo­je do­lar­ske aku­mu­la­ci­je.
Raz­log zbog ko­jeg ame­rič­ki do­lar ni­je pot­pu­no ko­lap­si­rao je ne­po­sto­ja­nje ja­sne al­ter­na­ti­ve ko­ja bi ga za­mi­je­ni­la u de­vi­znim re­zer­va­ma. Euro je va­lu­ta bez dr­ža­ve. On je mo­ne­tar­na je­di­ni­ca Evrop­ske uni­je ali dr­ža­ve Evro­pe ni­su pre­ni­je­le svo­ju ne­za­vi­snost na Evrop­sku uni­ju. Šta­vi­še, Ve­li­ka Bri­ta­ni­ja kao član EU za­dr­ža­la je fun­tu kao svo­ju va­lu­tu. Či­nje­ni­ca da va­lu­ta stvo­re­na po­li­tič­kom od­lu­kom, kao euro, mo­že da ra­ste ta­ko br­zo u od­no­su na ame­rič­ki do­lar je sna­žan do­kaz sla­bo­sti ame­rič­kog do­la­ra.
Ja­pan i Ki­na su aku­mu­li­ra­le do­la­re kao pan­dan nji­ho­vog pro­bo­ja i osva­ja­nja do­ma­ćeg ame­rič­kog tr­ži­šta. One su uoči­le pro­duk­tiv­nost ka­pa­ci­te­ta i bo­gat­stvo stvo­re­no u nji­ho­vim eko­no­mi­ja­ma, us­pje­hom svo­jim iz­vo­zom, ko­je je kom­pen­zi­ra­lo pad vri­jed­no­sti nji­ho­ve do­lar­ske imo­vi­ne. Ali, obje ze­mlje su pri­mi­je­ti­le nat­pis na zi­du, ko­ji su Va­šing­ton i nje­go­vi eko­no­mi­sti ig­no­ri­sa­li: offsho­re pro­iz­vod­njom za ame­rič­ko tr­ži­šte, Ame­ri­ka ne­će po­kri­ti svoj tr­go­vin­ski de­fi­cit. Offshor pro­iz­vod­nja ame­rič­kih kom­pa­ni­ja se bro­ji kao uvoz pri­li­kom vra­ća­nja po­tra­ži­va­nja. Što se vi­še ame­rič­ka pro­iz­vod­nja kre­će pre­ma ino­stran­stvu, ma­nji je iz­voz a sa dru­ge stra­ne uvoz ra­ste.
Ja­pan i Ki­na, za­pra­vo ci­je­li svi­jet, po­la­ko shva­ta­ju da ne mo­gu vječ­no Ame­ri­kan­ci­ma pro­da­va­ti ro­bu i uslu­ge za­uz­vrat opa­da­ju­ćeg pa­pi­ra ko­ji se zo­ve do­lar. Ki­na sve vi­še raz­mi­šlja o osla­nja­nju na svo­je do­ma­će tr­ži­šte ko­je je ogrom­no. Ja­pan po­la­že na­de u par­ti­ci­pi­ra­nju u azij­skom pri­vred­nom raz­vo­ju.
Pad do­la­ra je re­zul­tat no­ve aku­mu­la­ci­je stra­na­ca po ni­žem kur­su. Oni i da­lje aku­mu­li­ra­ju do­lar ali u ve­o­ma ma­lom bro­ju. Po­što su nji­ho­vi no­vi do­la­ri ta­ko­đe pro­iz­ve­de­ni po vi­šem kur­su, nji­ho­va vri­jed­nost je opa­la.
Ako stran­ci pre­sta­nu da aku­mu­li­ra­ju no­ve do­la­re, vri­jed­nost će oštro pa­sti. Ako stran­ci sma­nje nji­ho­vu do­la­r­sku imo­vi­nu, su­per si­la Ame­ri­ka će istog tre­na ne­sta­ti.
Stran­ci su na­sta­vi­li da aku­mu­li­ra­ju do­la­re, jer oče­ku­ju da će Va­šing­ton pri­je ili ka­sni­je na­ći rje­še­nje za tr­go­vin­ski i bu­džet­ski de­fi­cit.
Ka­ko­god, za­sa­da iz­gle­da da su de­fi­ci­ti pre­šli tač­ku sa ko­je ne­ma po­vrat­ka.
Opa­da­ju­ći do­lar je po­vu­kao sa so­bom ci­je­nu naf­te na 100 do­la­ra po ba­re­lu, či­me će se pro­u­zro­ko­va­ti po­ve­ća­nje i dru­gih ci­je­na. Opa­da­ju­ći do­lar zna­či da će uvoz i offsho­re pro­iz­vod­nja, od ko­jih su Ame­ri­kan­ci za­vi­sni, po­sku­pi­ti.
Ovo ni­je for­mu­la za ge­ne­ri­sa­nje ra­sta u pri­ma­nji­ma u Ame­ri­ci.
Su­per si­la Ame­ri­ka je brod pun bu­da­la ko­ji po­ri­ču svo­ju sla­bost. Dok offsho­ring ubi­ja ame­rič­ki eko­nom­ski pro­spe­ri­tet “neo­li­be­ral­ni eko­no­mi­sti” pu­ni su po­hva­le o nje­mu. Dok ra­to­vi vu­ku enorm­ne tro­ško­ve
ze­mlji ko­joj pri­je­ti ban­krot, neo­kon­zer­va­tiv­ci zo­vu na no­ve ra­to­ve, a re­pu­bli­kan­ci i de­mo­kra­te usva­ja­ju rat­ne fon­do­ve ko­ji se mo­gu obez­bi­je­di­ti je­di­no po­zajm­lji­va­njem u ino­stran­stvu.
Fo­ku­si­ra­njem na rad na Sred­njem is­to­ku, ko­ji za cilj ima te­ri­to­ri­jal­no pro­ši­re­nje Iz­ra­e­la, iz­vr­šni i za­ko­no­dav­ni or­ga­ni za­jed­no sa me­di­ji­ma su is­pu­sti­li zad­nju šan­su za sre­đi­va­nje fi­nan­sij­skog ha­o­sa u ku­ći. Sa­da je već do­stig­nu­ta tač­ka ka­da se bez okli­je­va­nja ka­že da se ni­šta sa­da ne mo­že ura­di­ti. Ako svi­jet ne od­lu­či da spa­si na­šu eko­no­mi­ju, “či­po­vi” će i da­lje pa­da­ti gdje stig­nu.
(Autor je bio asi­stent u Se­kre­ta­ri­ja­tu za tre­zor u Re­ga­no­voj ad­mi­ni­stra­ci­ji)
COPYRIGHT CRE­A­TORS SYNDI­CA­TE, INC.
vda­re.com

Po­tro­ša­či ula­ze u dug
U 21. vi­je­ku ame­rič­ku pri­vre­du su obi­lje­ži­li po­tro­ša­či ko­ji su sve du­blje i du­blje za­la­zi­li u dug. Po­tro­šnja, sti­mu­li­sa­na ni­skom sto­pom za­du­že­no­sti, do­sti­gla je vr­hu­nac za­hva­lju­ju­ći pred­sjed­ni­ku bor­da FED Ale­nu Grin­spa­nu i nje­go­vom po­li­ti­kom ni­skih re­fe­rent­nih ka­mat­nih sto­pa. Grin­span je pro­iz­veo su­pro­tan efe­kat od offsho­rin­ga na ame­rič­ku eko­no­mi­ju, pro­jek­tu­ju­ći ve­li­ki bum na tr­ži­štu ne­kret­ni­na­ma. Bum je ge­ne­ri­sao za­po­sle­nost u gra­đe­vi­nar­stvu i fi­nan­sij­skim kom­pa­ni­ja­ma i po­gu­rao ci­je­ne ne­kret­ni­na na go­re, stva­ra­ju­ći jed­na­kost za po­tro­ša­če da na­sta­ve sa ra­stu­ćom po­tro­šnjom.
Ovaj iz­vor ra­sta ame­rič­ke pri­vre­de je is­cr­pljen i im­plo­di­ran. Glav­ne po­slje­di­ce bu­ma na tr­ži­štu ne­kret­ni­ma tek će da se osje­te. Ame­rič­kim po­tro­ša­či­ma sve vi­še fa­li no­vac na­mi­je­njen za luk­suz i oni mo­gu pla­ti­ti tak­se je­di­no ako sma­nje svo­ju po­tro­šnju. Uslu­žne in­du­stri­je, ko­je su pred­sta­vlja­le je­di­ni iz­vor no­vih rad­nih mje­sta u 21. vi­je­ku, već se su­o­ča­va­ju sa pa­dom po­tra­žnje. Po­ve­ća­nje tak­si bi pro­u­zro­ko­va­lo op­šte raz­o­ča­re­nje.
Džon Maj­nard Kaj­nes i nje­go­vi isto­mi­šlje­ni­ci su ve­o­ma ja­sni: po­ve­ća­nje tak­si u pri­vre­di u re­ce­si­ji je put ka sma­nje­nju pri­ho­da od tak­si i put pre­ma po­gor­ša­va­nju ukup­ne eko­no­mi­je.

Sma­nje­nje de­fi­ci­ta
Oštar pad do­la­ra ni­je po­krio tr­go­vin­ski de­fi­cit po­ve­ća­njem iz­vo­za i sma­nje­njem uvo­za. Offshor pro­iz­vod­nja spre­ča­va sma­nje­nje tr­go­vin­skog de­fi­ci­ta iz­vo­zom ta­ko da je Ame­ri­ka sa­da za­vi­sna od uvo­za (ra­ču­na­ju­ći i offsho­re pro­iz­vod­nju) za ko­ji ne­ma do­ma­ću al­ter­na­ti­vu. Ame­rič­ki tr­go­vin­ski de­fi­cit će se za­tvo­ri­ti ka­da stran­ci pre­sta­nu da ga fi­nan­si­ra­ju.
Bu­džet­ski de­fi­cit se ne mo­že po­kri­ti fi­skal­nim tak­sa­ma a da pri­tom ne pro­u­zro­ku­je ne­za­po­sle­nost i si­ro­ma­štvo. Šta­vi­še, ako bi se ve­li­ki bo­nu­si, ko­ji se pla­ća­ju iz­vr­šnim di­rek­to­ri­ma za offshor pro­iz­vod­nju svo­jim kom­pa­ni­ja­ma i Wall Stre­e­tu za li­sting sub pri­mar­nih in­stru­me­na­ta na tr­ži­štu ka­pi­ta­la, pre­sta­li da se da­ju, Ame­ri­kan­ci bi pre­tr­pje­li pad svo­jih pri­ma­nja. Ne­ka is­tra­ži­va­nja, kao Eco­no­mic Mo­bi­lity Pro­ject-a, usta­no­vi­li su du­go­ro­čan pad u pro­sječ­nim pri­ma­nji­ma od­re­đe­nih gru­pa u po­pu­la­ci­ji, kao i pad sto­pe nji­ho­vog ra­sta.
Si­tu­a­ci­ja mo­že bi­ti stra­šni­ja. Ne­dav­no is­tra­ži­va­nje Su­zan Ha­u­smen do­ve­lo je do za­ključ­ka da si­stem sta­ti­stič­kih po­da­ta­ka Sje­di­nje­nih Dr­ža­va, ko­ji je pra­vljen pri­o­ri­te­no za raz­voj offsho­rin­ga, ra­ču­na ne­ke ino­stra­ne pro­iz­vod­nje kao dio ame­rič­ke pro­duk­tiv­no­sti i dio ra­sta bru­to dru­štve­nog pro­iz­vo­da, na taj na­čin uve­li­ča­va­ju­ći per­for­man­se ak­tu­el­ne ame­rič­ke eko­no­mi­je.

------
"The devil can cite Scripture for his purpose." / Shakespeare

Samo Vila
Reg. Member
Posts: 1821
(23/9/08 9:17)
Reply

Re: фри маркет
Quote:
Znate li pricu o baronu Minhauzenu koji se izukao iz blata vukuci sebe za kosu?

-Realnost ovog sveta ima slicne osnove. Treba samo zamisliti da Minhauzen visi u potpunoj praznini, iz sve snage stiska sopstvena jaja i urla od nepodnosljivog bola. S jedne strane, nekako nam ga je zao. S druge strane, pikantnonst njegovog polozaja jeste u tome sto bi istog momenta kada bi pustio svoja jaja- nestao, jer po svojoj prirodi on je naprosto sasud bola sa sedim percinom, i ako nestene bol nestace i on sam.
(...)


- Pa onda mu je mozda bolje da nestane? Sta ce mu takav zivot?
- Primedba je na mestu. Zato postoji drustveni dogovor.
-Drustveni dogovor? Kakav drustveni dogovor?
-Svaki pojedinacni Minhauzen moze da odluci i da pusti svoja jaja, ali...
(...)
- Sve dok sest milijardi Minhauzena ukrstivsi ruke drze jedan drugoga za jaja, svetu nista ne preti.
-Zasto?
Veoma jednostavno. Sam sebe Minhauzen jos i moze da pusti, kao sto ste pravilno primetili. Ali sto ga jace stisne neko drugi, to on jace stiska onu dvojicu koje sam drzi. I tako sest milijardi puta. Razumete?
- E bas fuj - pljunu on - tako nesto samo zena moze da smisli.
- Ni ovoga puta ne mogu da se slozim sa vama - rekoh. -To je maksimalno muska slika univerzuma. Ja bih reklla - sovinisticka. U njoj naprosto nema mesta za zene.
- Zasto?
- Zato sto zena nema jaja.

* * * * *
When I tell you, a cat must have THREE DIFFERENT NAMES

Samo Vila
Reg. Member
Posts: 1822
(23/9/08 9:34)
Reply

Re: фри маркет
Nego, posto vidim da ovde ima poznavaoca finansija, ja bih da zamolim da mi se objasni sta tacno znaci portfolio investitor.
Doduse, mogu bas i da zavirim u neki recnik, ali to do sada nisam cinila iz jednog jednostavnog razloga. Nemam poverenja u recnike, jer oni obicno vrlo jednostavno - sto znaci i jednostrano objasnjavaju pojedine reci. A mene zanima ukupnost fenomena. Pored toga, postoji i drugi razlog.
Naime, u meni ta rec izaziva jednu asocijaciju koja mi je jako zabavna. Portfolio investitora zamisljam kao neku kombinaciju portabl ekrana umesto glave, na kome neprekidno promicu cifre, i gliste zamotane u foliju. Folija je valjda tu da bi se ocuvala neophodna svezina. Pretostavljam da, posto je rec o investitoru, to bice zivi od nekakve kamate, ali je to zapravo samo privid, jer se on sustinski hrani tim ciframa koje stalno promicu pred njegovim ocima, prikljucenim na taj portabl mozak, koji, buduci da ima samo jednu funkciju, jeste lako prenosiv i sklapa se i otvara po potrebi. Zato je i portabl.
A folio je zato sto ima foliju, koja ga istovremeno stiti od toga da se ne ubudja - jer je za crve nezgodno kada se uopste ne krecu - ali ima i funkciju zastite od senzacija koje mogu stici iz spoljasnjeg sveta, u slucaju da se mozak-ekran ne sklopi na vreme i pocne da percipira jos nesto drugo osim cifara. A to bi vec opasno narusilo osnovnu funkciju ovog organizma, te tako folija sprecava potencijalno grcenje i uvijanje tela, buduci da je cvrsto obmotana oko njega i da pri tom smanjuje dejstvo nezeljenih senzacija.
Svakako da ovo moje razumevanje nije tacno, pa bi zato ipak bilo lepo da saznam sta tacno znaci ovaj izraz.

* * * * *
When I tell you, a cat must have THREE DIFFERENT NAMES

istorija
Administrator
Posts: 12338
(23/9/08 10:07)
Reply

Re: фри маркет
Quote:
А зашто је скочила потражња за златом?

Хмм, да није можда зато што Путин мења структуру државних резерви. :)


Cena zlatu, Vide nije skocila jer Putin nesto tu menja i petlja. Cena zlata VEZE NEMA sa Putinom i njegovim petljanjem. Kada cena deonicama pada, rastu dve stvari; zlato i nafta. Investitori, tj. pre svih "hedz-fands" menadzeri i daytraderi poput mene prebacuju pare iz jedne kosare u drugu. Kada su deonice nestabilne, stabilno je zlato i samom potraznjom zlata cena zlatu raste. Kad ima vise kupaca nego prodavaca bilo zlata bilo deonica cene rastu, kad ima vise prodavaca cene padaju. Veze nema sa Putinom.

Zar mislis da je neko ovde u Australiji kad je kupovao ili prodavao zlato u petak i ponedeljak mislio o Putinu?

Moram iskreno da ti kazem, ja o njemu cujem jedino kad dodjem na ovaj forum i procitam gluposti o njemu od tebe. Poslednji put kad sam citao nesto o njemu a da nije bilo na ovom forumu je bilo za vreme olimpijade kad je poceo rat u Gruziji. To je sve.

Quote:


И у тој рачуници посматраш долар (којим тргујеш) као средство које има фиксну куповну моћ. Јер када расте вредност злату куповна моћ долару опада. Или када пада вредност некретнинама то је и због слабе куповне моћи америчких грађана (јер су порасли други трошкови живота)


Vide, jednu stvar da ti kazem i da je upamtis - ne trguje se samo zlatom, samo kucama ili samo deonicama. Trguje se svime kad je vreme da se trguje.

Quote:
Не желим да потцењујем твој брокерски ум (свака част, ако је тако како кажеш) али НИШТА без производње, да би се трговало акцијама - иза тога мора да стоји неки конкурентни производ. Зато би творци пословног успеха требали први да се буне против спреге ФЕДА и банкара.


Vide, kako da ti objasnim a da ti shvatis i ne petljas previse? Kakva bre proizvodnja? Knjige su jedno, ralnost posve drugo. FED je samo cekao da se ovo desi. Toionako godinama planiraju, ali zasto da mene licno [investitora] to brine? Svestan sam njihovih igrarija i protiv njih ne idem. Posmatram sta oni rade i kad vidis sistem koji primenjuju sledis ga i vodis brigu o svojoj a ne o Putinovoj guzici.

Quote:


По твојој логици, Влада Србије би требало да сва средства усмери на куповину некретнина у САД (уместо да исплаћује плате и пензије) па када обрне средства исплати дупле пензије!?


Gde i kada sam ja pomenuo bilo koju vladu pa sad jos i Vladu Srbije? Hej bre!? U Srbiji su na vlasti GOVNA i to vec decenijama. To sam vise puta rekao i tako i dalje stoji. Boli me bre dupe za vasu vladu i vlast. To su ionako nesposobni mlatimudani koji ce da naprave onako i samo onako kako im gazde kazu.

Ono sto mene u svemu ovom zanima je moje vlastito dupe. Znaci ne vlada Australije, Kevin Rudd i ne ne znam ko, vec moja
:ars

Gledaj sutra market.

Sveti Vid
Registered Member
Posts: 1100
(23/9/08 13:34)
Reply

Re: фри маркет
Да те интересује само лична корист ти се не би бавио историјом Срба и Словена, јел тако? Нашао би неки комерцијалнији део историје који би ти могао донети научну славу и признање, па и велики новац.

------
"The devil can cite Scripture for his purpose." / Shakespeare

istorija
Administrator
Posts: 12344
(23/9/08 23:48)
Reply

Re: фри маркет
Vide,

mene ne interesuje samo istorija Srba. Da je to slucaj ne bih skenirao knjige koje pisu samo o istoriji Hrvata ili Bosnjaka i drugih.

Osim toga Vide, postoji nesto sto covek voli pa se time bavi cisto kao hobijem, a ne poslom. Osim toga, imam dovoljno pa mi ne treba da budem greedy ili proklet. I osim toga, da sam zeleo da komercijalizujem svoj hobi i da od njega dobivam zaradu ne bih se bavio istorijom "Srba i Slovena", Vide i to:

- zbog toga sto je broj onih koje ta istorija zanima veoma mali
- zbog toga sto ti ljudi koje ta istorija zanima pretezno zive na Balkanu
- zbog toga sto zive na Balkanu velika vecina njih nema kreditne kartice kako bi usluge koje bih im ja ponudio platili na najbolji i najefikasniji nacin
- zbog toga sto ljudi u tim drzavama koje upravo ova istorija zanima nemaju dovoljno para da plate onu vrstu usluga koja bi meni donela korist.

Ako bih gledao na neki takav projekat sa poslovnog stanovista - takav posao unapred propada jer ulog bi bio daleko veci od zarade.

Sa druge strane, Vide, daleko je jednostavnije ako koristis recimo e-Trade softver da samo sa par klikova ili zaradis ili izgubis pare ali istovremeno imas mnogobrojne prilike da ih ili povratis ili zauvek izgubis.

I naravno, sa ovim Putin nema veze :)

Kad je rec o free marketu, da ti skrenem paznju na jednu minornu vest iz australijanskog bekjarda - ASIC je stavio zabranu na short-selling neki dan kako bi sprecio/umanjio manipulisanje cenom deonica. Nisu pitali Putina za to, veruj mi. Ne verujem da je Putin za to jos uopste i cuo. To je jedan od razloga zbog cega cena deonica juce nije drasticnije pala [kao u USA], ali danas posle drugog uzastopnog pada u USA ce i ovde i pored preventivnih mera doci do pokolja. No, nije vazan pokolj vec pokusaji da se regulise, manipulise i kontrolise trziste. Iako su se mnogi pobunili i ASIC ce imati poteskoca da sprovede svoje planove u delo do kraja, mi koji gledamo svoju :ars mlogo i ne brinemo jer i pored ovih novih mera uvek postoji nacin da se muti u vec mutnoj vodi. Neko zna, dok neko ne zna cak i kad mu pokazes.

Ni to nema veze sa Putinom i Rusijom :)

Edited by: istorija at: 23/9/08 23:50
Andrija 
Moderator
Posts: 698
(24/9/08 0:22)
Reply

Re: фри маркет
Quote:
Nego, posto vidim da ovde ima poznavaoca finansija, ja bih da zamolim da mi se objasni sta tacno znaci portfolio investitor.
Doduse, mogu bas i da zavirim u neki recnik, ali to do sada nisam cinila iz jednog jednostavnog razloga. Nemam poverenja u recnike, jer oni obicno vrlo jednostavno - sto znaci i jednostrano objasnjavaju pojedine reci. A mene zanima ukupnost fenomena. Pored toga, postoji i drugi razlog.
Naime, u meni ta rec izaziva jednu asocijaciju koja mi je jako zabavna. Portfolio investitora zamisljam kao neku kombinaciju portabl ekrana umesto glave, na kome neprekidno promicu cifre, i gliste zamotane u foliju. Folija je valjda tu da bi se ocuvala neophodna svezina. Pretostavljam da, posto je rec o investitoru, to bice zivi od nekakve kamate, ali je to zapravo samo privid, jer se on sustinski hrani tim ciframa koje stalno promicu pred njegovim ocima, prikljucenim na taj portabl mozak, koji, buduci da ima samo jednu funkciju, jeste lako prenosiv i sklapa se i otvara po potrebi. Zato je i portabl.
A folio je zato sto ima foliju, koja ga istovremeno stiti od toga da se ne ubudja - jer je za crve nezgodno kada se uopste ne krecu - ali ima i funkciju zastite od senzacija koje mogu stici iz spoljasnjeg sveta, u slucaju da se mozak-ekran ne sklopi na vreme i pocne da percipira jos nesto drugo osim cifara. A to bi vec opasno narusilo osnovnu funkciju ovog organizma, te tako folija sprecava potencijalno grcenje i uvijanje tela, buduci da je cvrsto obmotana oko njega i da pri tom smanjuje dejstvo nezeljenih senzacija.
Svakako da ovo moje razumevanje nije tacno, pa bi zato ipak bilo lepo da saznam sta tacno znaci ovaj izraz.



Ala ti imas bujnu mastu, Vilo. :) "Portfolio" je samo fensi rec za skup investicija. To je "korpa" investicija - deonica, obveznica, stednje, itd. Sklop investicija tj. "portfolio" se pravi tako da se minimizuje rizik, tj. tako da se rizik rasiri - dakle investiramo i u obveznice i u deonice, i u GIC, i u prehrambenu industriju i u naftnu industriju, i u firme koje se bave informatikom i firme koje se bave finansijama, itd. Moderni portfolio investitori su cesto ljudi koji sami, uz pomoc alata koji im nudi banka (preko interneta) ulazu svoj novac. Oni mogu imati investicionog savetnika ali i ne moraju. Oni mogu takodje dati i svoj novac nekome na upravljanje.

Od ovoga se razlikuje tzv. "mutual fund" kod nas bi rekli prosto investicioni fond, gde investitor jednostavno uplati svoj novac u fond, zajedno sa X brojem drugih ljudi pa se tu napravi velika svota novca kojom onda upravljaju fund manager-i.

istorija
Administrator
Posts: 12346
(24/9/08 1:23)
Reply

Re: фри маркет
Putin odlucuje :)


Hank Paulson has got to be kidding. He wants American taxpayers to hand a cool $US700 billion ($840 billion) to his pals on Wall Street in return for a gigantic bundle of their delinquent assets ... without his pals taking a pay cut.

Could there be a finer reward for failure? Could there be a worse deal for taxpayers?

No stake in the upside, no ceiling on extortionate Wall Street salaries, no guarantee the system will be stabilised. Just the mother of all rip-offs: a deal to privatise Wall Street's profits and socialise its losses.

How about this bit: "Decisions by the (Treasury) Secretary (Paulson) pursuant to the Authority of this Act are non-reviewable and committed to Agency discretion, and may not be reviewed by any court of law or any administrative agency''.

Paulson and his pals get an explicit protection against any review by the courts and Congress while taxpayers fork out top dollar for rubbish the banks can't sell. It is the quintessential dudding.

If the Paulson "cash for trash'' plan could avert systemic failure and this is by no means assured - it could have legs but Congress is jacking up at the ample "trust me'' element. And rightly so.

There is no reason to trust Wall Street, or the regulators. As House Democratic Speaker Nancy Pelosi put it, Congress would not "simply hand over a $US700 billion blank cheque to Wall Street and hope for a better outcome."

Until now Americans have been mostly apathetic when it came to the excesses of their investment banks. But now that Main Street is being asked to bail out Wall Street, again, and in huge measure, the temperature is rising.

Congress wants a brake on salaries, some kind of guarantee that Paulson's pals won't simply load up the truck with billions in bonuses again, this time funded by Ma and Pa Kettle.

The four biggest investment banks on Wall Street, which included Bear Stearns and Lehman Brothers, shelled out $US30 billion in bonuses last year. Lehman just went under and Bear Stearns was bailed out earlier in the year.

While pushing through his emergency deal, Paulson says he wants to defer the debate on salaries. Someone should take him aside and tell him, "Pal, it's over''. The moral and philosophical underpinning for $US50 million salaries is gone, let alone $US10 million salaries care of government.

These remuneration structures were struck on the basis of a compact with the market, that is that pay is "at risk'' and should reflect performance. That compact is finished. What is the risk if the losses are nationalised?

And what is the performance? The fancy deals and the structured finance rubbish brewed up by this crew gave the world CDOs, CDOs squared and cubed, RMBS, CLOs, ABS, CDS and all manner of noxious excuses for a fee.

From the sub-prime to the ridiculous, this orgy of leverage on leverage mimicked in financial centres as far afield as Australia has whipped the world to the edge of recession and destroyed faith in the entire system.

And now here is another $US1 trillion ($US700 billion is just for starters) to add to Bush's $US9.6 trillion national debt. Where will the money come from? The issue of Treasury bonds. Who will buy them?

Good question. Anyone for some bonds in an entity which can't pay off its debt but has just taken a trillion dollars worth of delinquent assets on its balance sheet?

The US dollar has been sinking thanks to the daunting prospect of a bond market deluged with bits of paper nobody wants: more US Government debt. The more paper on issue the lower the price.

Either the US defaults on its obligations an outcome many regard as "unthinkable'' or taxes will have to go up. Higher taxes, deeper recession. Thanks Wall Street.

All this makes it critical that Paulson and his pals demonstrate to the world that they understand the jig is up. The world changes.

People and pay are central to this understanding. Industrialists or entrepreneurs with their own businesses can pay whatever they like but the failed managers of licensed institutions on corporate welfare can hardly expect a blank cheque from those they have blown up. The contract is finished. Wall Street has not fulfilled its obligations.

As Paulson tries to shove his plan through in the face of congressional opposition the rewards for failure have already shamed the principal of pay for performance.

Fannie Mae boss Daniel Mudd and his opposite number at Freddie Mac, Richard Syron, walked last month with $US9.43 million in retirement and pension benefits on their way out the door. Failed, sacked and showered with money as their two giant mortgage operations were nationalised.

Lehman Brothers chairman and CEO Richard Fuld picked up $US22 million for 2007, the year thousands of his staff found themselves on the street. He took $US35 million the year before.

Merrill Lynch boss John Thain took a $US200 million payout with two offsiders for less than a year's work. Merrill was so close to obsolescence it sold itself to Bank of America for $US50 billion in scrip few days ago just as Lehman was biting the dust.

Thain was given a $US15 million bonus for signing on. Two former Goldman Sachs executives hired by Thain may do even better. Head of global trading, Thomas Montag, has already received a $US39 million bonus since signing on in August. With stock options accelerated by the buyout, he could finish up with $US76 million.

The bank's head of strategy, Peter Kraus, was bestowed with a $US95 million package just to beat what he was on at Goldman.

Paulson himself has shares in Goldman whose value was estimated at $US700 million. He is a direct beneficiary of his own bail-out proposal blind trust or no blind trust.

On the positive news front, the former head of broken insurance company AIG, Robert Willumstad, voluntarily forfeited a $US22 million severance package after he was giving his marching orders. He was only appointed in June.

"I prefer not to receive severance while shareholders and employees have lost considerable value in their AIG shares," wrote Willumstad in an email to his successor Edward Liddy.

Goldman boss Lloyd Blanfein took home $US54 million last year and Morgan Stanley's John Mack $US42 million.

The list goes on. Some of the investment bank's hedge funds clients have even been paying themselves more than $US1 billion.

Regulatory oversight and the ramifications of Bush's tax-cuts-for-the-rich policy alongside his catastrophic jaunt in Iraq have come home to roost.

On top of its $US9.6 trillion national debt, America is heading for its first $US1 trillion deficit this year. Paulson's bailout will add another $US1 trillion to the bill.

America is in trouble.

istorija
Administrator
Posts: 12350
(24/9/08 5:10)
Reply

Re: фри маркет
Vide,

opet nema veze za Putinom, vec sa daleko mocnijim covekom od Putina;

Quote:
The Australian stock market was in positive territory at noon across all sectors except materials, after billionaire investor Warren Buffett's Berkshire Hathaway said it would invest $US5 billion investment in US bank Goldman Sachs.

At 12.07pm, the benchmark S&P/ASX200 was up 28.5 points, or 0.58%, at 4952, while the broader All Ordinaries had risen 22.3 points, or 0.45%, to 4980 after shrugging off a second straight day of losses on Wall Street.

The December share price index futures contract was down 15 points at 4995 on a volume of 16,219 contracts.

CommSec market analyst Juliette Saly said news that US tycoon Warren Buffet's Berkshire Hathaway had agreed to buy $US5 billion ($5.93 billion) of stock in Goldman Sachs had prompted the positive opening.




U jednom mahu covek ulozi $5 billions , a Putin - valjda ceka?

Samo Vila
Reg. Member
Posts: 1833
(24/9/08 8:47)
Reply

Re: фри маркет
Hvala na objasnjenju, Andrija. :) Naime, ja sam recimo nasla ovakvo objasnjenje reci portfolio investitor.
Quote:
Portfolio investicije predstavljaju kupovinu hartija od vrednosti od strane nerezidenata radi investiranja kapitala bez namere da se time utie na poslovnu politiku preduzea. To je indirektan oblik investiranja u okviru koga se vri transfer domaeg kapitala u inostranstvo kojim se stie potraivanje, ali se ne zasniva svojina.

Primer bi bio kupovina akcija fonda za ulaganje u nekretnine u inostranstvu, kupovina hartija od vrednosti kompanija na tritu kapitala i kupovina akcija raznih kompanija ako se time bitno ne utie na poslovnu politiku preduzea (ukoliko ima uticaja na politiku to bi bile direktne investicije).

Cilj portfolio investiranja je geografska ili politika podela rizika (diversifikacija) i iskoriavanje kamatnih razlika na domaim i inostranim tritima


Sada, ja se ne razumem u finansije, ali mi je jedna stvar nejasna - a to je recenica gde se kaze da se time ne utice bitno na poslovnu politiku preduzeca. Mislim, jasno mi je da se time hoce reci da se ne utice na proces odlucivanja u preduzecu. Medjutim, ako je neko deo nekog sistema, svakako da njegovo ponasanje utice na taj sistem.
Ako je cilj "podela rizika", svakako da svaki element tog sistema utice na povecanje ili smanjenje tog rizika - dakle i portfolio investori svojim odlukama u sta ce ulagati ili nece ulagati, takodje na neki nacin moraju da uticu na ukupno stanje trzista.

Isto tako mi nije jasno, ako su svi ucesnici neke igre (u ovom slucaju je ta igra trziste i finansije), niedan od ucesnika ne moze zeleti da potpuno unisti ostale ucesnike, jer se igra prekida ako nema vise igraca. Zar nisu onda svi u onoj gore citiranoj minhauzenovskoj poziciji da, iako rade jedan protiv drugog, ipak drze jedan drugog. Mozda na ne bas prijatan nacin, ali ipak drze. Ukljucujuci i Putina.
Mislim, to je jedan potpuno laicki pogled (svakako i mastovit, jer zasto se covek ne bi zabavljao), ali mene zbilja zanima kako taj mehanizam funkcionise.

* * * * *
When I tell you, a cat must have THREE DIFFERENT NAMES

Andrija 
Moderator
Posts: 702
(24/9/08 18:04)
Reply

Re: фри маркет
Pa sad, pitanje je sta znaci "bez uticaja na poslovnu politiku preduzeca". To moze da znaci da se kupuje vrlo mali broj akcija u nekom pojedinom preduzecu, te da se tako sa tim malim brojem akcija i time malim brojem glasova pri biranju rukovodstva kompanije ne moze bitno uticati na firmu; moze i da znaci da se kupuju akcije firme koja ima vecinskog vlasnika, pa se tako ne moze uticati jer sve dok neko 50%+1 akciju on moze da radi sta hoce. Takodje, postoje raznorazne vrste akcija, akcije sa pravom glasa i akcije bez prava glasa...neke drzave ne dozvoljavalju da odredjeni strani drzavljani kupuju akcije sa pravom glasa u strateskim granama ekonomije (npr. Arapi u americkim bankama).

Kao sto vidis pominje se sticanje potrazivanja i hartije od vrednosti, sto uglavnom znaci kupovanje obveznica neke kompanije. Znaci, kada kupis obveznicu, ti nisi vlasnik, nego kreditor, tj. ti si firmi pozajmio svoje pare koje oni moraju da ti vrate (sa kamatom, naravno) kroz odredjeni broj godina/meseci (naravno, ti tim hartijama mozes i da trgujes). Kljucna razlika u ovom slucaju je kada npr. dodje do bankrota firme - prvo se podmiriju potrazivanja kreditora a na samom kraju tek dolaze akcionari. Znaci ako imas obveznicu, mozda nesto i dobijes, ako imas akcije, mozes da izgubis sve.

Svakako da investitori uticu na stanje trzista - ako govorimo o finansijskom trzistu, tj. berzama, a ne o trzistu u globalu, onda ono zapravo i iskljucivo zavisi od onoga sto investitori urade. Kako si dobro primetila, ovde se govori o direktnom uticaju na odlucivanje u preduzecu. Ovo sto kazes da svako ko je deo nekog sistema na njega utice je ocigledno; mislim tu nema sta da se diskutuje. Na politiku neke firme indirektno uticu investitori, kreditori, potrosaci, centralna banka, vlada, druge firme...to je valjda jasno.

Ovo sto kazes da nikom nije u interesu da unisti ostale ucesnike je samo delimicno tacno; tako je za vecinu, jer kada krene neka investiciona histerija vecina se za njom povuce. Medjutim, postoji i tzv. "shorting" sto je, da se ne udubljavam, nacin da se kladis da ce vrednost neke akcije otici na dole. Znaci, ako imas short position na odredjenoj akciji ili nekom vrednosnom papiru, ako ta akcije ode na gore, ti gubis novac; ako padne u dobitku si. Postoje i druge metode ovakvog kladjenja. Dakle ima ljudi & fondova koji su predvideli sta ce se desiti (ovo sto se trenutno desava na finansijskom trzistu) pa od toga lepo profitirali.

Samo Vila
Reg. Member
Posts: 1844
(24/9/08 19:02)
Reply

Re: фри маркет
Hvala, Andrija. A kako stoje stvari kada je u pitanju svetska finansijska kriza - sto Putin rece, dakle u pogledu drzavne politike, jer ovo je uglavnom iz perspektive pojedinaca ili firmi. Mogu li tu igraci zeleti da potpuno (na tome je bio akcenat u prethodnom pitanju) uniste jedni druge?

* * * * *
When I tell you, a cat must have THREE DIFFERENT NAMES

Page 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 << Prev Topic | Next Topic >>

Add Reply

Email This To a Friend Email This To a Friend
Topic Control Image Topic Commands
Click to receive email notification of replies Click to receive email notification of replies
Click to stop receiving email notification of replies Click to stop receiving email notification of replies
jump to:

- Istorija Balkana - Politika, ideje, ideologije - Istorija Balkana -

Powered By ezboard® Ver. 7.32
Copyright ©1999-2007 ezboard, Inc.